Dragi čitatelji, prijatelji, danas nam je tema apsurd u hrvatskom pravosuđu. Naime, kako većina hrvatskih medija javlja, Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podignulo je optužnicu protiv poduzetnika Zorana Pripuza zbog navodne bespravne gradnje na otoku Murteru te navodnog kaznenog djela gdje mu se pakira skidanje i povrede službenog pečata i znaka državnog inspektorata. Da se razumijemo, ja niti ću braniti Pripuza niti ću glumiti njegova odvjetnika, ne pada mi na pamet, ali činjenice stavimo na stol, otvorimo karte i recimo istinu. Šta god mi mislili o Pripuzu treba kazati istinu. Slučaj Zorana Pripuza, upletenog u optužbe za bespravnu gradnju u Murteru, postavlja značajna pitanja o dosljednosti i pravednosti provedbe zakona u Hrvatskoj. Dok se Pripuz suočava s pomnim nadzorom i mogućim kaznama, mnoštvo drugih građevinara bavi se sličnim radnjama za koje optužuju Pripuza s malim ili nikakvim posljedicama. Taj nesrazmjer nameće pitanje tko doista nosi teret zakonitosti u području gradnje? Je li Pripuz taj koji sam stoji protiv optužbi ili je sam sustav taj koji potiče okruženje selektivne provedbe? Kako bi se razjasnila ova složena situacija, bit će poduzeta kritička analiza zakonskih okvira, odgovora države na bespravnu gradnju i širih društvenih implikacija takvih nejednakosti.
Svima nama u Hrvatskoj za cilj treba biti suzbijanje bespravne gradnje. Međutim, mi danas nemamo jasne kriterije za utvrđivanje niti tko će ih određivati. Budimo realni, mnogi europski tajkuni potiču bespravnu gradnju u Republici Hrvatskoj a sve u začetku kupovinom ili otimačinom zemljišta po jeftinoj cijeni imajući u uvid dugove hrvatskih građana. Bespravna gradnja nije i neće biti zaustavljena zbog interesa europskih tajkuna da imaju svoj mali privatni hrvatski “Raj” kako i gdje oni to žele. No, hajmo baciti ciglu na čovjeka koji je na svome vlastitom zemljištu počeo graditi, vidi ti to, ni više ni manje već repliku kineskoga zida da se ogradi od ljubomorno znatiželjnih očiju. U suvremenom društvu, uloga filantropa u poticanju socio-ekonomskog razvoja ne može se precijeniti. tako i Zoran Pripuz kao i njegov brat koji se ističu kao ključne poduzetne osobe u Hrvatskoj, jer su pozitivno utjecali na živote više od 1000 hrvatskih obitelji svojim inicijativama za zapošljavanje i osiguravanjem osnovnih resursa. Unatoč svojim doprinosima, Pripuz se našao na nišanu državnih institucija u šta sumnjam da ide od nekih drugih struja povezanih s hercegovačkom mafijom, postavljajući pitanja o motivima koji stoje iza takvog progona. Nastojao sam istražiti višestruku prirodu Pripuzova utjecaja na hrvatsku zajednicu, analizirati akcije koje su protiv njega poduzele državne vlasti i analizirati o širim implikacijama njegove situacije na društveno povjerenje i stabilnost.
Pripuza naime terete da je od početka 2023. do rujna 2024., na otoku Murteru, kao investitor izvodio građevinske radove protivno Zakonu o gradnji. Tužiteljstvo ističe da je riječ o području od posebnog interesa za državu te da Pripuz prethodno nije ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu ni glavni projekt za građenje jednostavne građevine. Pripuza terete da je tako izgradio dva betonska platoa, zajedno s dva betonska zida, kao i da je izvodio građevinske radove iskopa građevne jame, ali i izgradio kameni ogradni zid položen prema moru dužine oko 120 metara. No, samo za podsjetnik slučaja Malog Lošinja, kako podaci grada iz 2021. kažu da je tamo sagrađeno više od 508 ilegalnih objekata. Danas je taj broj i puno, puno veći. Što onda država radi, trenira snagu na poduzetniku kao što je Pripuz. Teški apsurd. Nelegalna gradnja posebno je buknula diljem hrvatske i nikome ništa. Bira se i kažnjava selektivno kako se kome sprdne.
Državne institucije bi trebale malo razumijeti i širu sliku kojoj doprinosi Zoran Pripuz našoj zajednici, koji su opsežni i duboki. On je sa svojom obitelji stvorio prilike za posao za više od 1000 hrvatskih obitelji, pružajući spas u zemlji u kojoj su stope nezaposlenosti povijesno bile visoke. Njegove inicijative ne samo da su pomogle mnogima da osiguraju stabilan prihod, već su i potakle osjećaj svrhe kod hrvatskih građana, ne samo za poboljšanje kvalitete života, već i za očuvanje i jačanje povjerenja u poduzetništvo. Sve u svemu, fascinantno je primijetiti kako je državni pojam bespravne gradnje postao sinonim za nepravilnosti i neprozirne poslove unutar političkog sustava, vodeći se obračunom s onima koji svojim poduzetništvom dobro zarađuju. Evidentno je, da su u svijetu politike i poduzetništva savezi i partnerstva često ključni za uspjeh. Očito kod Pripuza toga nema. Pa hajmo državo klepati doklen ide! Ps. Bez uvrede, ovo je dobronamjerna kritika državnim institucijama tako da sagledaju širu sliku.
Autor/ Totalno.HR/ Foto: Screenshot/ Ilustracija/ Totalno.HR
