Položaj umirovljenika u suvremenom društvu sve više skreće pažnju na sistemske probleme vezane uz njihovu dobrobit, posebice u kontekstu siromaštva, korupcije i pohlepe. Dok se globalno gospodarstvo i dalje bori s nejednakošću, borbe s kojima se suočavaju umirovljenici u Republici Hrvatskoj postale su simbol većih društvenih izazova. Prosvjed umirovljenika 1. ožujka sutra u Zagrebu služi kao dirljiv podsjetnik na njihovo kolektivno nezadovoljstvo i poziv na akciju protiv ovih ukorijenjenih pitanja.
Organizator prosvjeda Milivoj Špika je na konferenciji za novinare izjavio kako se od zadnjeg BUZ-ova prosvjeda u Vladi dogodilo nekoliko afera, ustvrdivši da prema posljednjoj, parlamentarna većina više ne postoji. “Građani više ne žele trpjeti političku trgovinu koja se događa na nacionalnoj razini, a prema posljednjim relevantnim anketama preko 80 posto građana kaže da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru”, kaže Špika. Dodao je kako je to “dovoljan razlog da sutra jedan od glavnih zahtjeva bude ostavka Vlade”, te je i pozvao sve građane na prosvjed u Zagreb.
Povijesni kontekst siromaštva među umirovljenicima otkriva zabrinjavajuću evoluciju mirovinskog sustava, koju karakteriziraju sve veće neadekvatnosti koje mnoge starije osobe ostavljaju u nesigurnoj financijskoj situaciji. Izvorno zamišljeni kao sigurnosne mreže za starije osobe, mirovinski sustavi su prošli kroz značajne transformacije od svog početka početkom 20. stoljeća, često pod utjecajem ekonomskih fluktuacija i demografskih promjena. Umirovljenici ne samo da su doživjeli smanjenja svojih mjesečnih naknada, već su se suočili i s rastućim troškovima života, što je dovelo do povećanog oslanjanja na banke hrane i socijalne usluge.
Korupcija se također pokazala kao značajna prepreka učinkovitosti mirovinskih sustava, pridonoseći eroziji beneficija namijenjenih umirovljenicima. Definirana kao zlouporaba javnih sredstava za osobnu korist, korupcija se očituje u različitim oblicima unutar javnih mirovinskih fondova, od mita i pronevjere do pogrešne raspodjele resursa. Istaknuti primjeri uključuju loše upravljanje mirovinskim fondovima u zemljama kao što je naša Hrvatska, gdje su vladini dužnosnici bili upleteni u preusmjeravanje mirovinskih doprinosa za osobne projekte, što je dovelo do znatnog manjka dostupnih naknada za umirovljenike. Takva korupcija ne samo da umanjuje financijsku sigurnost umirovljenika, već i potiče kulturu nepovjerenja u institucije koje su osmišljene da ih štite. Posljedice korupcije u mirovinskim sustavima su oštre; kako se resursi odvode, najugroženija populacija, oni koji su doprinosili ovim fondovima tijekom svog radnog vijeka, ostavljeni su da snose najveći teret, što u konačnici rezultira širokim prosvjedima dok pogođeni pojedinci pokušavaju povratiti svoja prava i sredstva za život.
Tijekom povijesti prosvjedi su igrali ključnu ulogu u provođenju društvenih promjena. Prosvjed 1. ožujka ističe se kao značajan događaj na kojem se umirovljenici i njihovi zagovornici ujedinjuju kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo protiv siromaštva, korupcije i pohlepe koja prožima financijske sustave i utječe na njihove živote. Ciljevi ovog prosvjeda uključuju zahtjev za povećanom transparentnošću u upravljanju mirovinskim fondovima, zalaganje za pravedne naknade koje odražavaju rastuće troškove života i poziv na sustavne reforme kako bi se zaštitila budućnost umirovljenika. Ključni sudionici prosvjeda kreću se od lokalnih organizacija do etabliranih radničkih sindikata, što ilustrira široku koaliciju predanu cilju. Potencijalni ishodi takvog aktivizma su duboki; podizanjem svijesti i mobiliziranjem kolektivne akcije, prosvjed 1. ožujka mogao bi katalizirati zakonske promjene koje štite prava umirovljenika i osiguravaju njihovu financijsku sigurnost.
Sve u svemu, prosvjed protiv siromaštva, korupcije i pohlepe naglašava hitnu potrebu rješavanja sistemskih problema s kojima se danas suočavaju umirovljenici. Muka umirovljenika nije samo financijska briga; sažima šire društvene vrijednosti u pogledu dostojanstva, pravde i odgovornosti vlade da zaštite svoje najranjivije građane. Dok se umirovljenici nastavljaju ujedinjavati i dizati svoj glas, nadamo se da će njihovi zahtjevi dovesti do transformativnih promjena koje ne samo da osiguravaju njihovu budućnost, već i promiču pravednije i ravnopravnije društvo za sve. Prosvjed će biti sutra u podne na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića.
Autor/ Totalno.HR/ Foto: Božidar Bebek/ Totalno.HR
