Saborski zastupnik HSLS-a Dario Hrebak koji je dio parlamentarne većine Andreja Plenkovića i HDZ-a, izjavio je u ponedjeljak kako u proceduri ne piše da se mora provesti sigurnosna provjera za novog državnog odvjetnika Ivana Turudića, te da SOA “nema nikakvog tereta na sebi” u slučaju Turudić.
Zakon ne nalaže obavezu sigurnosne provjere, ali sigurnosne provjere treba dignuti na malo viši nivo, moraju biti temeljitije i mora se točno precizirati što to znači, izjavio je Hrebak.
Zauzeo se za to da se sustav uredi na način da se točno zna tko mora proći provjeru, što su po njemu svi dužnosnici od ministara do voditelja relevantnih institucija, poput porezne uprave, glavnog državnog odvjetnika, sudova i slično.
Hrebak smatra da SOA “nema nikakvog tereta na sebi” u slučaju Turudić jer „SOA radi ono što je po zakonu“.
Ako zakon nije to striktno propisao, onda ne vidim zašto bi SOA to morala raditi. Procedura je jasna. U proceduri ne piše da se mora provesti sigurnosna provjera za gospodina Turudića. On ima sigurnosnu provjeru koja je još uvijek valjana, kazao je Hrebak, prenosi N1.
Više pročitajte u priloženom linku.
Što je SOA?
Rad SOA-e sastoji se od posebnih oblika prikupljanja podataka od značaja za nacionalnu sigurnost, njihove obrade i analize te pružanja obavještajne potpore donositeljima političkih odluka i nadležnim državnim tijelima.
SOA prikuplja i analizira podatke u cilju otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, ugrožavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava RH.
SOA također prikuplja i analizira podatke političke, gospodarske, znanstveno-tehnološke i sigurnosne prirode koji se odnose na strane države, organizacije, političke i gospodarske saveze, skupine i osobe te ostale podatke koji su od značaja za nacionalnu sigurnost.
U svojem djelovanju SOA:
- prikuplja podatke u RH i inozemstvu koristeći široki raspon mjera, uključujući ljudske i otvorene izvore te tehnička sredstava,
- obrađuje i analizira prikupljene podatke i o svojim saznanjima izvješćuje nadležna tijela,
- istražuje i sprječava strano obavještajno djelovanje protiv interesa RH,
- izrađuje sigurnosne prosudbe i procjene
- obavlja sigurnosno provjeravanje.
SOA prikuplja i analizira podatke o:
- sigurnosno-političkim i gospodarskim procesima i pojavama u okruženju i svijetu koje bi mogle utjecati na interese i sigurnost RH,
- opasnostima od terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja u RH i svijetu te proliferacije oružja za masovno uništenje,
- aktivnostima stranih sigurnosno-obavještajnih službi koje ugrožavaju hrvatske nacionalne interese,
- ekstremističkom djelovanju i organiziranju koje ugrožava ustavni demokratski poredak i ljudska prava i slobode,
- organiziranom kriminalu i korupciji,
- ratnim zločinima, zatočenim i nestalim osobama tijekom Domovinskog rata te neotkrivenim masovnim grobnicama,
- neovlaštenom ulasku u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela te odavanju klasificiranih podataka i
- ugrožavanju najviših državnih dužnosnika te štićenih objekata i prostora.
O spoznajama i procjenama bitnima za nacionalnu sigurnost SOA izvješćuje zakonom propisane korisnike informacija (državni vrh, ministarstva i ostala državna tijela).
SOA je dio šireg sustava nacionalne sigurnosti i njeno djelovanje ima međuresorni karakter. Stoga SOA redovito surađuje i dostavlja podatke i procjene nadležnim državnim tijelima poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), Državnog odvjetništva, USKOK-a, Ministarstva obrane (MORH), Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva i ostalih.
U ostvarenju svojih zadaća SOA razvija partnerstva s većim brojem sigurnosno-obavještajnih službi drugih država te sudjeluje u radu više međunarodnih sigurnosno-obavještajnih multilateralnih foruma i organizacija. Ova je suradnja izrazito važna, budući da su suvremeni sigurnosni izazovi, poput terorizma ili organiziranog kriminala, transnacionalni i na njih ni jedna država ne može samostalno odgovoriti već samo u međusobnoj suradnji. Osim toga, SOA međunarodnom suradnjom dobiva podatke i ostvaruje uvid u neke pojave i procese koje ne može pratiti vlastitim resursima, a potencijalno mogu ugroziti i hrvatske interese poput piratstva na morima, skupina organiziranog kriminala na drugim kontinentima ili globalnog terorizma.
Ovlasti
Poslove i zadaće iz svoje nadležnosti SOA obavlja na temelju Ustava i Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu te ostalih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na njeno područje rada.
SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj omogućuju prikupljanje podataka sigurnosnog i obavještajnog značaja na više načina:
- komunikacijom i kontaktima s građanima,
- potraživanjem službenih podataka od državnih i lokalnih tijela te pravnih osoba,
- primjenom tajnih mjera i postupaka,
- korištenjem javnih izvora (elektronički i tiskani mediji) te
- razmjenom podataka s partnerskim sigurnosno-obavještajnim službama.
Prilikom prikupljanja podataka od građana, djelatnici SOA-e legitimiraju se službenom iskaznicom i značkom. Razgovori s građanima unutar SOA-inih prostorija mogu se obaviti isključivo uz suglasnost građana. Ukoliko građanin nije dao pristanak za razgovor sa službenim osobama SOA-e, a ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost, SOA može zatražiti od policije da s njim obavi obavijesni razgovor. U takvom obavijesnom razgovoru, u prostorijama policije, sudjeluje i djelatnik SOA-e.
Čelnici i zaposlenici državnih tijela i tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su udovoljiti zahtjevima SOA-e glede podataka kojima raspolažu.
Državna tijela, tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe kao i Ministarstvo obrane i Oružane snage mogu voditi evidencije izvršenih uvida u vlastite baze podataka, registre ili dokumentaciju, koje mogu sadržavati samo brojeve znački odnosno brojeve službenih iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija. Evidencije po brojevima znački ili iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija moraju se voditi odvojeno od ostalih evidencija. Čelnici i zaposlenici navedenih tijela dužni su kao tajnu čuvati sva saznanja o predmetima interesa sigurnosno-obavještajnih agencija.
SOA može prikupljati podatke i korištenjem tajnih suradnika, odnosno osoba koje dobrovoljno rade po naputcima SOA-e. Uz to, SOA prikuplja podatke i mjerama tajnog prikupljanja podataka tehničkim sredstvima (nadzor elektroničkih komunikacija, prislušni uređaji i slično).
SOA može poduzeti i mjere prikrivanja: prikrivanje vlasništva nad stvarima i pravnim osobama, prikrivanje identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba te prikrivanje svrhe prikupljanja podataka a može, kada je to potrebno, uz naknadu koristiti se tajnim uslugama pravnih i fizičkih osoba.
Mjere tajnog prikupljanja podataka
U prikupljanju podataka primjenjuje se načelo postupnosti. To znači da, ukoliko SOA u obradi neke ozbiljne sigurnosne prijetnje iscrpi redovite metode prikupljanja podataka ili je prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama, primijenit će se mjere tajnog prikupljanja podataka.
Ujedno, kada postoji mogućnost izbora više mjera tajnog prikupljanja podataka, primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.
Mjere tajnog prikupljanja podataka su:
- tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa:
- tajni nadzor sadržaja komunikacija (tzv. prisluškivanje),
- tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),
- tajni nadzor lokacije korisnika,
- tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,
- tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
- tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
- tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
- tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
- tajni otkup dokumenata i predmeta.
Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna prava i slobode čovjeka i građanina odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.
Vrhovni sud odobrava sljedeće mjere:
- tajni nadzor sadržaja telekomunikacijske usluge (tzv. prisluškivanje),
- tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
- tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
- tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima.
Ravnatelj SOA-e odobrava sljedeće mjere:
- tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),
- tajni nadzor lokacije korisnika telekomunikacijske usluge,
- tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,
- tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima,
- tajni otkup dokumenata i predmeta.
Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu trajati četiri mjeseca. O produženju ili primjeni novih mjera nad istom osobom odlučuje vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda.
Mjere tajnog prikupljanja podataka važan su izvor informacija za SOA-u, ali ne i jedini. Značajan izvor podataka su građani koji mogu SOA-i dati vrijedne informacije o mogućem ugrožavanju nacionalne sigurnosti. Isto tako, veliki broj podataka SOA može prikupiti iz otvorenih izvora. Razvoj tehnologije i širenje interneta pružaju ogroman broj javno dostupnih podataka i njihovih izvora, stoji na službenoj web stranici Sigurnosno- obavještajne agencije (SOA).
Autor/ Totalno HR/ Izvor/ N1/ Foto: Screenshot/ Ilustracija/ Totalno HR
