Hrvati iz Kolumbije žele domaćinstvo skupa dijaspore Južne Amerike
Udruga Kolumbijsko-hrvatska gospodarska komora, osnovana prije tri godine, htjela bi biti domaćin idućeg susreta dijaspore Južne Amerike koji bi mogao biti organiziran krajem godine.
Prije dva tjedna je u brazilskom gradu Sao Paolu održan 8. takav susret, a na njemu su prvi put sudjelovali potomci Hrvata iz Kolumbije.
Angela Sankovich Ramirez, poduzetnica iz sektora komunikacija, osnovala je Kolumbijsko-hrvatsku gospodarsku komoru prije točno tri godine.
“Potomci Hrvata u Kolumbiji su raspršeni diljem zemlje. Nije bilo tečajeva za učenje hrvatskog jezika, niti ičega što bi činilo zajednicu”, kaže za Hinu u Sao Paulu gdje je održala prezentaciju i ponudila se za domaćinstvo idućeg skupa.
U Kolumbiji je 2018. godine otvoren počasni konzulat koji je registrirao između 2.000 i 2.500 potomaka Hrvata. Neki procjenjuju da bi se u toj južnoameričkoj zemlji moglo nalaziti oko 5.800 ljudi hrvatskih korijena.
Sankovich Ramirez, čiji je otac 1956. godine došao u tu zemlju “avanturistički” iz Rijeke, sada okuplja Hrvate preko društvenih mreža i WhatsApp grupe. Zajedno sa suprugom Hugom, koji je time stekao hrvatsko državljanstvo, surađuje s počasnim konzulom Mauricijom Rastrepom Gomezom.
“Kada smo krenuli u osnivanje udruge prvo smo htjeli vidjeti tko su uopće Hrvati ovdje, koliko ih je i što žele”, kaže Sankovich Ramirez, izvršna direktorica Kolumbijsko-hrvatske gospodarske komore. U budućnosti bi to mogla postati prava komora za razvijanje gospodarskih odnosa dviju zemalja.
U prosincu su dobili novac putem natječaja koji raspisuje Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske. U sklopu projekta održavaju veze s lokalnim ljudima hrvatskog porijekla, moraju organizirati dva događaja za tamošnje ljude, poput Dana državnosti, a također im je bio pokriven put na 8. susret hrvatske dijaspore u Južnoj Americi gdje su se predstavili.
U Sao Paulu je bilo četvero predstavnika hrvatske zajednice iz Kolumbije, među kojima i počasni konzul.
“U Kolumbiji raste broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom nakon što je ukinut uvjet poznavanja hrvatskog jezika”, objašnjava Rastrepo Gomez. Prema njegovim dosadašnjim saznanjima u Kolumbiji živi 50 hrvatskih emigranata, te između 2000 i 2500 Kolumbijaca koji su dobili hrvatsko državljanstvo, a koji time mogu raditi i putovati diljem Europske unije.
Sankovich Ramirez i njen suprug pokrenuli su postupak za stjecanje državljanstva prije tri godine, te su ga dobili prije šest mjeseci. Još nikada nisu bili u Hrvatskoj, ali kažu da će uskoro s hrvatskim putovnicama otputovati ondje.
U kolumbijskom gradu Cartagena de Indias, koji ih zbog zidina i mora podsjeća na Dubrovnik sa fotografija, žele organizirati susret hrvatske dijaspore. Na tim susretima, čiji je cilj povezati potomke i iseljene Hrvate s Hrvatskom, sudjeluju predstavnici hrvatske vlade i udruga iz južnoameričkih zemalja.
Osoba iz hrvatske diplomacije rekla je Hini da je organiziranje takvog susreta zahtjevan posao što bi moglo biti teško izvedivo tek nedavno osnovanoj organizaciji. Na stranici hrvatskog ministarstva vanjskih poslova stoji pak upozorenje od 30. siječnja u kojem se “preporučuje izbjegavanje svih putovanja (u Kolumbiju) koja nisu nužna”. “Sigurnosna situacija može se vrlo brzo promijeniti”, piše ondje.
Savjet za Hrvate izvan Hrvatske, koji od 2015. podržava okupljanja dijaspore Južne Amerike, još uvijek nije donio odluku o domaćinstvu.
Sankovich Ramirez kaže da će u međuvremenu nastaviti s projektima zbližavanja hrvatskih potomaka u Kolumbiji.
“Volimo Hrvatsku. Nastavit ćemo rad na stvaranju što jače zajednice”, poručuje.
Izvor:
