Jandroković postavio repliku hrvatske trobojnice, koja je prvi put u hrvatskom saboru bila prije 177 godina, prilikom ustoličenja bana Josipa Jelačića
U moćnom prikazu povijesnog ponosa i nacionalnog identiteta, replika hrvatske trobojnice, prvi put razvijena prije 177 godina na inauguraciji bana Josipa Jelačića, danas je obješena u Hrvatskom saboru. Ovaj simbolični čin, koji se poklapa s raspravom o proglašenju 5. lipnja Danom hrvatske zastave, služi kao snažan podsjetnik na bogatu baštinu nacije i trajni značaj njezine zastave.
“Zastava je simbol identiteta, državnosti i izvor ponosa”, izjavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković na otvaranju sjednice. “Pod njom su ostvarene brojne pobjede u ratu, ali i u miru. Uvjeren sam da hrvatska zastava zaslužuje svoj dan, a današnja rasprava to će pokazati”, dodao je.
Trobojnica, donesena iz Hrvatskog povijesnog muzeja, replika je iste zastave koja je krasila Hrvatski sabor 5. lipnja 1848. godine, na dan kada je Josip Jelačić inauguriran za hrvatskog bana. Same boje prožete su značenjem: crvena i bijela preuzete iz hrvatskog grba, isprepletene s plavom i bijelom Dalmacije i Slavonije. Te objedinjene boje, uz istaknuti prikaz hrvatskog, slavonskog i dalmatinskog grba, predstavljale su snažnu čežnju za “trojedinim kraljevstvom”, jedinstvenom hrvatskom zemljom.
Ova trobojnica kasnije je zauzela počasno mjesto u Skupštini, obilježavajući početak prvog demokratski izabranog višestranačkog Parlamenta od 1990. do 1995. godine, povezujući težnje prošlosti s realnostima sadašnjosti.
No, značaj 5. lipnja 1848. proteže se daleko izvan simbolike zastave. Toga dana započela je ključna parlamentarna sjednica, prekretnica u hrvatskoj povijesti. To je bila prva skupština ikada izabrana putem javnih izbora, revolucionaran korak prema inkluzivnijoj i reprezentativnijoj vlasti. Otvoreni za “svakog sina ove domovine, bez obzira na spol i klasu, sve dok je bio pismen i imao najmanje 24 godine”, ovi izbori su označili početak nove ere participativne demokracije.
Među 191 predstavnikom koji je izabran bili su utjecajni likovi poput Gaja, Šokčevića, Kukuljevića Sakcinskog, Vukotinovića i Mažuranića, čiji su doprinosi hrvatskim političkim, kulturnim i obrazovnim pejzažima duboko oblikovali modernu naciju.
Tijekom sjednica održanih u lipnju i srpnju 1848. donesene su transformativne odluke, uključujući ukidanje kmetstva i poziv na ujedinjenje Dalmacije i Vojne Krajine s Hrvatskom i Slavonijom. Sabor je također tražio ustavna ograničenja na habsburški monarh i ratificirao odluku bana Josipa Jelačića o prekidu veza s Mađarskom. Važno je napomenuti da je ovo bio prvi Sabor koji je zasjedao na hrvatskom jeziku, snažno očitovanje nacionalnog identiteta.
Dok Hrvatska razmatra proglašenje 5. lipnja Danom hrvatske zastave, povijesni odjeci iz 1848. snažno odjekuju. To je dan koji utjelovljuje jedinstvo, napredak i nepokolebljivi duh hrvatskog naroda. Poštujući zastavu i povijesni kontekst njezina nastanka, Hrvatska potvrđuje svoju predanost vrijednostima slobode, samoodređenja i nacionalnog ponosa, nadahnjujući buduće generacije da cijene i čuvaju nasljeđe sadržano u njezinim živopisnim bojama.
Autor/ Božidar Bebek/ Totalno.HR/ Foto/ Ilustracija/ Totalno.HR
