Makronovo kockanje održalo je krajnju desnicu izvan vlasti, ali je Francusku gurnulo u kaos
“Bacio sam im svoju bojnu granatu pred noge”, tako je navodno francuski predsjednik Emmanuel Makron vidio svoj poziv na prijevremene izbore nakon oštre pobjede krajnje desnice na europskim izborima u lipnju, piše CNN.
Bilo je to eksplozivno kockanje i konačni rezultati iznenadili su zemlju: francuski ljevičarski savez bio je prvi sa 182 mjesta, a krajnja desnica zaostala na trećem mjestu – šokantan preokret u odnosu na rezultate prvog kruga od prošle nedjelje.
Na Place de la Republique u Parizu vijest o predviđenim rezultatima dočekana je burnim pljeskom i vatrometom dok su ljudi grlili jedni druge, zajednički odahnuvši: u njihovim očima Francuska je povučena s ruba.
Odaziv u nedjelju bio je najveći na parlamentarnim izborima u više od 20 godina jer su građani Francuske izašli na glasačku kutiju kako bi izrazili svoje osjećaje: ne žele da vlada krajnja desnica.
Međutim, budući da ljevici nedostaje 289 mjesta potrebnih za većinu i s oslabljenim predsjednikom, očekuje se da će nacionalna skupština biti rascjepkanija nego ikad.
Ono što je sigurno jest da će Francuska ući u produljeno razdoblje nestabilnosti jer tri suprotstavljena bloka s konkurentskim idejama i programima pokušavaju formirati koaliciju ili će se naći u stanju paralize.
Vidno razočaran, čelnik krajnje desnog Nacionalnog skupa (RN) Jordan Bardella ustvrdio je da je poraz njegove stranke bio moguć samo taktičkim glasovanjem koje su orkestrirali Makron i lijeva NFP koalicija koja je ovog tjedna odlučila povući 200 kandidata iz utrke u pokušaj blokiranja krajnje desnice.
Iako RN nije prošao onako kako se očekivalo, to je još uvijek pobjeda francuske krajnje desne doajenke Marine Le Pen s time da njezina stranka svakim sljedećim izborima dobiva sve više glasova. 8 u 2017., 89 u 2022., 143 u 2024. – potonji uz pomoć saveznika.
Ljevičarskom NFP savezu bit će teško govoriti jednim glasom. Posljednji put kada je formirao blok pod imenom Nupes, 2022., raspao se zbog osobnih razlika, ali i politike.
Blok okuplja pet različitih stranaka. Krajnja ljevica France Unbowed i Komunistička partija udružile su se sa strankama lijevog centra, socijalistima i Zelenima kako bi formirale Novu narodnu frontu. Sada više nije izazov može li se ljevica ujediniti protiv krajnje desnice, nego mogu li različite grupe raditi zajedno kako bi se prvo dogovorile o tome tko bi mogao biti premijer iz njihovog tabora – a zatim o politici koju bi mogle provoditi?
Kako bi nestabilnost mogla utjecati na međunarodnoj razini?
S tako podijeljenim parlamentom nema nade za velike strukturne reforme na domaćoj razini, najbolje čemu se ljevičari mogu nadati su ad hoc savezi za glasovanje kroz pojedinačne dijelove zakona.
Jednako je teško zamisliti kako bi trenutna konstelacija omogućila Francuskoj da igra važnu ulogu u vezi s Ukrajinom. Makron je u prošlosti obećao da će nastaviti vojno podržavati Ukrajinu, dok je Le Pen rekla da će njezina stranka spriječiti Kijev da koristi oružje dugog dometa koje je isporučila Francuska za napade unutar Rusije i da će se protiviti slanju francuskih trupa.
Ljevica je ostala relativno tiha po pitanju Ukrajine – različite stranke iz koalicije imaju malo drugačije stavove – Francuska nepokorena je protiv onoga što naziva “eskalacijom” s Rusijom.
Čini se da se Makronov središnji blok prilično dobro držao, osvojivši 163 mjesta. Iako je izgubila otprilike 100 zastupnika, to je puno bolji rezultat od onoga što su pokazivale ankete, iako ćemo vidjeti promjenu vlasti s Elysée na Nacionalnu skupštinu.
Makronovo kockanje možda je spriječilo krajnju desnicu da dođe na vlast, ali bi ipak moglo gurnuti zemlju u kaos. A budući da još godinu dana nisu zakazani parlamentarni izbori, Francusku čeka neizvjesno vrijeme dok su oči svijeta čvrsto uprte u Pariz dok se priprema dočekati Olimpijske igre za tri tjedna.
Autor/ Totalno HR/ Analiza/ Sakya Vandoorne/ Izvor/CNN/ Foto: Screenshot/ Ilustracija/ Totalno HR/ Izvor/ Getty Images
