Politika i političari uvijek su pod lupom javnosti i medija. U Hrvatskoj je premijer Plenković jedan od političara o kojem se najviše govori u posljednje vrijeme. Međutim, dobio je mnogo negativnih komentara javnosti. Međutim, njegova tvrdoglavost u određenim stvarima negativno utječe na dobrobit ljudi i to je vidljivo iz anketa. Proučavajući različita područja u kojima je primijećena njegova tvrdoglavost, možemo bolje razumjeti kako ona utječe na svakodnevni život hrvatskih građana i čemu tolika razina negativnosti prema Plenkoviću.
U suradnji s Promocijom plus RTL donosi CRO Demoskop za razdoblje od 31. siječnja do 2. veljače, kada se još nije razbuktala afera s izborom glavnog državnog odvjetnika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je ±2.77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto. HDZ, iako u blagom padu, i dalje je premoćno ispred svih ostalih stranaka. Nažalost, listu najnegativnijeg i dalje predvodi premijer Plenković sa 32.3 posto. Iako su u siječnju poreznom reformom porasla primanja i dalje vas puno više smatra da Hrvatska ide u lošem smjeru – gotovo 69 posto (68,9 posto), što je čak tri postotna poena više nego prošli mjesec.
Nedavno istraživanje imalo je za cilj procijeniti percipiranu negativnost prema premijeru Plenkoviću među hrvatskim stanovništvom. Anketa je pokazala da se premijer Plenković percipira kao jedan od najnegativnijih lidera u Hrvatskoj, s visokim postotkom negativnosti među stanovništvom od 32,3 posto. Ova anketa daje uvid u percepciju hrvatskog stanovništva prema svom premijeru. Istraživački alat, korišten je za ovu anketu koja je uspoređivala negativnu percepciju premijera Plenkovića s drugim čelnicima u zemlji. Utvrđeno je da predsjednik Milanović ima manji postotak percipirane negativnosti u usporedbi s premijerom Plenkovićem, s 11,1 posto. S druge strane, zagrebački gradonačelnik Tomašević ima najmanji postotak percipirane negativnosti među troje čelnika spomenutih u studiji, sa samo 2,8 posto.
Nalazi istraživanja pomoću CRO Demoskopa rasvijetlili su percipiranu negativnost prema premijeru među hrvatskim narodom te pokazuju da ga se doživljava kao najnegativnijeg političara u državi, s većim postotkom percipirane negativnosti u odnosu na predsjednika. Jedno od mogućih objašnjenja koji su nastali kao posljedica moglo bi biti premijerovo postupanje s izazovima borbe protiv korupcije i novog kaznenog Zakona nazvanim “LEX AP” koji suzbija prava na istraživački novinarski rad. Međutim, također naglašava potrebu da lideri zadrže pozitivan imidž kako bi dobili podršku i povjerenje javnosti. Sveukupno, ovo istraživanje pridonosi kontinuiranom unaprjeđenju osnovu za daljnja istraživanja percepcije javnosti o političkim liderima u Hrvatskoj.
Autor/ Božidar Bebek/ Totalno HR/ Foto: Screenshot/ Ilustracija/ Totalno HR