U posljednje vrijeme pitanje ilegalnih migracija postalo je još jedno od vrlo gorućih tema u svijetu politike, a Hrvatska, kao jedna od zemalja na vanjskim granicama Europske unije, igra ključnu ulogu u ovom smislu. Premijer Andrej Plenković je nedavno istaknuo da oko 40 posto ilegalnih migranata koji pokušavaju preći hrvatsku granicu dolaze zračnim putem. Plenkovićeva izjava nije samo statistički podatak; ona je poziv na akciju i opominje o nužnosti zajedničkog djelovanja zemalja u regiji kako bismo spriječili ovu neprihvatljivu praksu koja može ugroziti sigurnost i stabilnost Europe.
Plenković naglašava potrebu usklađivanja viznog režima susjednih zemalja sa standardima Europske unije. Na primjer, praksa putovanja iz Beograda ili Sarajeva bez viza, a zatim pokušaja ilegalnog prelaska granice, stvara višestruke probleme. Ova situacija dodaje dodatnu složenost izazovima s kojima se suočava Hrvatska, ali i cijela Europska unija. Kada razmatramo sigurnost Europske unije, postavlja se pitanje kako strane politike i nacionalni interesi mogu biti usklađeni radi postizanja zajedničkog cilja — sprječavanja ilegalnih migracija.
No, situacija nije samo lokalna; ona prisiljava na razmatranje šireg geopolitičkog okvira. Plenković je također spomenuo nedavni dogovor Italije i Albanije o uspostavi migracijskih centara, kao i pravne nesuglasice koje iz toga proizlaze. Održivost ovog projekta u praksi još uvijek nije potvrđena, a njegova provedba mogla bi stvoriti dodatne pravne komplikacije. Dvostruka politika Srbije također komplicira situaciju, jer Srbija trenutno igra igru balansiranja između Bruxellesa, Berlina, Pariza, Moskve i Pekinga, a jasno je da njene ambicije za članstvo u EU-u zahtijevaju jasnije odrednice i konačne odluke.
Postavlja se pitanje kako će Europska unija reagirati prema novim državama članicama i kako će proširenje utjecati na proces donošenja odluka u okviru njezinih institucija. Upravo ta dinamika može oblikovati budućnost europske sigurnosne politike. Proeuropske snage, poput onih u Moldaviji i Gruziji, pokazuju sigurnosnu sveobuhvatnost, što može donijeti stabilnost i prosperitet kroz integraciju u EU. Podrška ovim snagama predstavlja ulaganje u budućnost regije, a ne samo u sadašnje stanje, te je od vitalnog značaja za čitavu Europsku uniju.
S obzirom na sve navedeno, premijer Plenković poziva na jedinstvo i zajedničko djelovanje. Da bismo učinkovito upravljali migracijama i osigurali sigurnost, potrebno je preispitati domaće politike kao i međunarodne odluke. U njegovim naznakama leži vizija održive budućnosti, gdje se migracije ne vide kao isključivo sigurnosni izazov, već i kao prilika za razvoj kroz zajednički pristup i suradnju. Ključno je prepoznati da vrijeme za akciju nije sutra, nego danas — kako bi se očuvala sigurnost naše regije i cijele Europe.
Autor/ Božidar Bebek/ Totalno HR/ Foto: Screenshot/ Ilustracija/ Totalno HR