Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak s Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju da će u savjetovanje uputiti nacrt prijedloga programa politika “Put u digitalno desetljeće 2030”, važnih za daljnje korake u digitalnoj transformaciji, te da se radi i na kibernetičkoj sigurnosti, o čemu je donesen i novi zakon i osnovan centar u sklopu SOA-e.
Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, podsjetio je da je krajem 2022. Hrvatska usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., te da je digitalizacija jedan od četiri prioriteta u nacionalnom razviju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju te obrazovanje, objavila je Vlada RH na svojoj web stranici.
“Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna i za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske”, kazao je.
Dodao je da tehnologija u digitalnom dobu ima veliku moć, ali i da u svemu treba pristupati i humanistički, posebice u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.
Premijer Plenković istaknuo je da, nakon izazova u prošlim godinama, od pandemije i ratova do inflacije i drugih pritisaka i izazova, u čemu je Vlada brzo reagirala i zaštitila i građane i gospodarstvenike, sada vrijeme za dodatni iskorak da Hrvatska bude dio i 4. industrijske revolucije, za što treba digitalna transformacija.
Nastavio je da su pritom važne automatizacija, inovacije i digitalne vještine, ali i da se ne vrednuje samo ono što stvara komercijalnu korist, nego i napredak društva, u čemu hrvatski ICT sektor može dati veliki doprinos, kao i Vlada stvaranjem poticajnog okruženja za rad i kompetencije ljudi.
Tamo gdje veliki ICT biznis nema komercijalnog interesa, premijer je kazao da je da je uskočila država, pa se u suradnji s telekomima se razvijaju brze mreže i pristup internetu i u ruralnim i drugim manje naseljenim mjestima i područjima.
„Time je smanjen digitalni jaz, a radimo i na kibernetičkoj sigurnosti, o čemu je donesen i novi zakon i osnovan centar u sklopu SOA-e”, rekao je Plenković, ističući da se dosta pažnje posvećuje i sigurnosti i zaštiti djece na internetu djece.
Stotine projekata u pripremi i realizaciji, na portalu e-Građani pola Hrvatske
Osvrnuo se i na trenutnu poziciju Hrvatske u EU u sklopu Digitalnog desetljeća (bivši indeks DESI) Europske komisije, po čemu je u 2023. Hrvatska napredovala, ali ima još neiskorištenih digitalnih potencijala za ostvarivanje ciljeva od 2030.
“Tu je važno financiranje, pa smo kroz Plan oporavka i otpornosti osigurali 20 posto od ukupnih 10,5 milijardi eura ili oko 2 milijarde eura za ciljeve digitalne transformacije, čime aktivno pokazujemo da smo svjesni važnosti i neizbježnosti tih procesa za budućnost“, rekao je.
Istaknuo je da su stotine projekta već u pripremi i realizaciji, da je pokrenut Centar dijeljenih usluga-CDU, kojeg vodi tvrtka Apis IT, a tu je i portal e-Građani, kojeg trenutno koristi 1,9 milijuna građana ili pola Hrvatske, koji su taj portal koristili 170 milijuna puta.
Naveo je da oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine, iznad prosjeka EU-a, ali je cilj da u cijeloj EU, pa i u Hrvatskoj, do 2030. bude njih 80 posto. Dodao je da Hrvatska želi biti u prvih pet članica EU.
Važnim je ocijenio i osnivanje registra stanovništva, koji će se koristiti umjesto popisa i time donijeti oko 23 milijuna eura ušteda, a dat će i podatke primjerice o dohotku kućanstava, što će pomoći i u kreiranju socijalnih i drugih politika.
Isto tako, najavio je da se priprema novi zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
Cilj je da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU ima digitalnu pismenost
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvij digitalnog društva Bernard Gršić na sjednici je iznio nekoliko detalja iz novog nacrta prijedloga programa politika “Put u digitalno desetljeće 2030”, a koji kroz sedam poglavlja postavlja 12 digitalnih ciljeva s više od 30 mjera za svaki cilj.
Kazao je da je to tzv. roadmap, koji će se ažurirati svake dvije godine i za što su obvezne sve članice EU dati svoj prilog, a financira se iz EU sredstava i drugih izvora.
Dodao je da su ciljevi da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU ima digitalnu pismenost, da se promiču ICT zanimanja i više žena u njima, da se brzim optičkim gigabitnim mrežama i 5G-om pokriju sva naselja te da Europa u svjetskoj proizvodnji čipova do 2030., dođe od udjela od oko 20 posto, jer je to sada dosta nisko.
Što nam donosi novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti?
“Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu, a sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada, uz rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traži nove pristupe kibernetičkoj sigurnosti.
Republika Hrvatska je, posebice kao članica NATO-a i EU-a, meta državno sponzoriranih kibernetičkih napada koji su temeljito planirani, napredni i ustrajni (APT – Advanced Persistent Threat) i koje obilježava visoka razina stručnosti i prikrivenosti počinitelja napada u dužem razdoblju. Državno sponzorirani kibernetički APT napadi usmjereni su na pažljivo odabrane i pomno proučene ciljeve, a provode ih organizirane hakerske grupe koje se povezuje s obavještajnim sustavima pojedinih država.
Također, zamjetan je i trend korištenja složenih taktika, tehnika i procedura APT napada u okviru organiziranih kriminalnih grupa koje kibernetički prostor koriste u cilju financijskih iznuda (Ransomware) ili za malverzacije u financijskom sektoru.
Kao odgovor na rastuće izazove u kibernetičkom prostoru Sigurnosno-obavještajna agencija je 2019. godine uspostavila Centar za kibernetičku sigurnost s ciljem zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora.
Također, u cilju podizanja nacionalnih sposobnosti za pravovremeno otkrivanje i zaštitu od kibernetičkih napada izgrađen je sustav SK@UT (www.skaut.hr)
SK@UT predstavlja nacionalni sustav za otkrivanje, rano upozorenje i zaštitu od državno sponzoriranih kibernetičkih napada, APT kampanja te drugih kibernetičkih ugroza, koji se sastoji od distribuirane mreže senzora u ključnim državnim tijelima i pravnim osobama.
SK@UT omogućuje otkrivanje sofisticiranih kibernetičkih napada u najranijim fazama napada i u bilo kojem segmentu kibernetičkog prostora koji pokriva mreža senzora. Ovakav pristup povezuje najsloženije tehničke sustave za zaštitu kibernetičkog prostora i sigurnosno-obavještajne sposobnosti, čime se bitno smanjuje rizik kompromitacije ključnih nacionalnih informacijskih resursa.
Dana 15. veljače 2024. godine na snagu je stupio Zakon o kibernetičkoj sigurnosti kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (NIS2 direktiva).
Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti uspostavljena je funkcionalnost središnjeg državnog tijela za kibernetičku sigurnost, čije zadaće će obavljati SOA, te će se u te svrhe postojeći Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e transformirati u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR)”, stoji na službenim stranicama Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).
Izvor/ Vlada RH/ SOA/ Foto: Ilustracija/ Totalno HR
