Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da je rast BDP-a u Hrvatskoj u prošloj godini jedan od najvećih porasta u Europskoj uniji.
Plenković se osvrnuo na podatke Državnog zavoda za statistiku vezane uz rast BDP-a u Hrvatskoj, piše Vlada.
“Rast BDP-a u 2023. godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a”, naglasio je danas premijer Plenković i dodao kako je to potvrda ispravne ekonomske i fiskalne politike Vlade. Dodao je da se radi o drugoj najvećoj stopi rasta u cijeloj Europskoj uniji te da je on pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja.
“Rast BDP-a u 2023. godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a”, naglasio je.
Istaknuo je da je rast BDP-a u 2022. od 6,3 posto te realna stopa rasta u 2023. od 2,8 posto u potpunosti identičan Vladinim prognozama.
Foto: VRH
Na rast BDP-a, uz trud i rad gospodarstvenika i radnika, utjecali i Vladini paketi pomoći vrijedni 7,2 milijarde eura
“Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta u 2023. u cijeloj Europskoj uniji, nakon Malte”, dodao je istaknuvši da je on pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja.
Europska komisija, naime, očekuje rast u prosjeku Europske unije i europodručja od 0,5 posto. Uz to, čak će 11 država Unije zabilježiti negativan rast, odnosno gospodarski pad.
Na hrvatski rezultat, osim predanosti hrvatskih gospodarstvenika i truda i rada hrvatskih radnika, istaknuo je, itekako su utjecale i Vladine mjere za ublažavanje inflatornih pritisaka ukupno vrijedne 7,2 milijarde eura, što je djelovalo na zadržavanje kupovne moći i rast osobne potrošnje.
Uz to, naglasio je, hrvatska je dodatno zaštićena i članstvom u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.
“To znači da smo dobro planirali vlastite ekonomske politike”, poručio je.
Od 62 posto prosjeka razvijenosti EU-a u 2016., dosegli smo više od 75 posto u 2023.
Premijer je istaknuo kako je hrvatski BDP od 2016. do 2022. sa 62 post o prosjeka Europske unije došao na 73 posto.
S ovakvim rastom u 2023., dodao je, Hrvatska će dosegnuti više od 75 posto prosjeka razvijenosti, čim se ostvaruju i ciljevi iz Nacionalne razvojne strategije.
Dodao je da je apsolutni BDP, koji je 2016. bio 47 milijardi eura, sada 75 milijardi eura, dok je BDP per capita, koji je 2016. bio 11.500 eura, sada 20.000 eura.
U tom je kontekstu dodao da je Hrvatska ukupno 14 milijardi eura u plusu, u smislu europskih sredstava koje povlači u odnosu na ono što u europski proračun uplaćuje.
Uz to, naglasio je i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u.
Kontinuirani rast BDP-a i smanjene stope inflacije potvrda je ispravne ekonomske politike Vlade
Kada je riječ o rastu BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. u odnosu na isti kvartal 2022. koji je 4,3 posto, naglasio je da je to zasada najveći rast u Europskoj uniji, dok čak 8 država ima negativni rast.
Vlada očekuje nastavak rasta na razini od 2,8 posto i u 2024. godini, najavio je, što je značajno više od predviđenoga rasta na razini Europske unije, koji Europska komisija predviđa na 0,9 posto.
“U svakom slučaju, dobra vijest, potvrda ispravne ekonomske politike, kontinuiranog rasta nakon pandemije Covida 19, smjera pouzdanosti ekonomske i fiskalne politike, što potvrđuje i veliki odaziv na trezorske zapise”, zaključio je premijer Plenković naglasivši da se kontinuirano smanjuje i stopa inflacije.
Autor/ Totalno HR/ Izvor/ Vlada RH/ Foto: Ilustracija/ Totalno HR
