Počinje došašće, vrijeme je iščekivanja Božića, onome što je bitno – ljubavi, obitelji i vjeri!
Kada kalendar označi prvu nedjelju došašća, stavljamo u srce i dušu veselje koje nas vodi prema najljepšim blagdanima u godini – Božiću! Ova nedjelja označava početak nove crkvene godine i otvara vrata periodu širenja ljubavi, mira i nade.
Došašće, koje traje četiri tjedna i završava na Badnjak, predstavlja vrijeme priprave i refleksije. U liturgiji, ljubičasta boja simbolizira pokoru, ali i poniznost, podsjećajući nas na važnost unutarnjeg razmišljanja o vlastitom duhovnom putu. Ova boja nas potiče da se okrenemo sebi i preispitamo svoje misli i djela, dok se istovremeno radujemo onome što dolazi – Božiću, danu Kristovog rođenja.
Povijest slavljenja došašća seže unatrag do 5. stoljeća, kada je biskup Perpetuo iz Toursa prvi put počeo organizirati pripreme za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skraćuje ovo vrijeme na četiri tjedna, što se održava sve do danas. Tijekom došašća, posebno su značajne rane jutarnje mise – sv. mise zornice. Ove mise, popularne u sjevernim dijelovima Hrvatske, simboliziraju budnost kršćana i iščekivanje Isusa Krista. Na njima možemo čuti predivne adventske pjesme poput „Padaj s neba“ i „O Marijo, ti sjajna zornice“, koje obogaćuju duhovno iskustvo i jačaju našu vjeru.
Prva nedjelja došašća također je trenutak kada mnogi pale prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu naših borbi protiv životnoga mraka. Vijenac, izrađen od zimzelenih grančica, simbolizira vječnost, dok bor i božikovina označavaju besmrtnost. Zaista, svaki element u adventskom vijencu nosi svoje značenje, što ga čini posebnim dijelom božićnih priprema. Četiri svijeće unutar vijenca predstavljaju ključne trenutke u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Jak hrvatski običaj vezan uz sv. Barbaru, koji se slavi 4. prosinca, donosi dodatnu dozu radosti u ovaj period. Posijanje pšenice u nadi za plodnu žetvu predstavlja vezu sa starim običajima, a susjedi dolaze jedni drugima čestitati te procjenjuju čija je pšenica najgušća. Starohrvatska ttradicija dodatno osnažuje zajedništvo među ljudima, kao i duh obitelji i prijateljstva.
Možda ništa nije ljepše od dana sv. Nikole, 6. prosinca, kada djeca s nestrpljenjem očekuju poklone. Običaj, inspiriran legendarnošću sv. Nikole, također nosi poruku o velikodušnosti i dijeljenju s drugima. Ovaj period donosi veselje i prigodu da naučimo djecu važnosti poštovanja i dobrote.
Na kraju došašća dolazi Badnjak, dan pripreme za Božić. Tradicije koje se vežu uz ovaj dan, poput pripremanja nemrsne hrane i odlaska na ponoćnu misu, čine ga posebnim. Domovi se ukrašavaju, a obitelj se okuplja oko stola kako bi proslavila zajedništvo i ljubav. Sve ove jedinstvene tradicije okupljaju ljude i usmjeravaju ih prema onome što je bitno – ljubavi, obitelji i vjeri. Kada u Božiću svjetlost obasja svaku kuću, možemo s radošću reći da je došašće ispunilo svoje zadaće i donijelo radost i Kristovu ljubav u našim srcima!
Autor/ Božidar Bebek/ Totalno HR/ Foto: pixabay
