Donald Trump jedan je od životnih primjera kako u životu nikada ne smijemo odustati od cilja koji ispred sebe stavimo. Ako pogledamo Trumpov politički put tada možemo uočiti kako je do vlastitog cilja došao nakon pokušaja djelovanja kroz nekoliko političkih platformi.
Naime, Donald Trump bio je član Demokratske stranke do 1987. godine. Od 1987. do 1999. godine bio je član Republikanske stranke. Političku karijeru započeo je u Reformskoj stranci čiji je bio član od 1999. do 2001. godine i kandidirao se za američke predsjedničke izbore 2000. godine. Nadalje, od 2001. do 2009. godine bio je član Demokratske stranke koju napušta razočaran jednoumljem i monopolom obitelji Clinton te izborom Barack Obame za predsjednika SAD-a. Pokušao je Donald Trump djelovati jednu godinu kao nezavisni i nestranački kandidat tijekom 2011. godine, ali 2012. godine vraća se u Republikansku stranku i pokušava se kandidirati na američkim predsjedničkim izborima, no povlači kandidaturu radi nedovoljne potpore birača.
Međutim, Trumpov trenutak dolazi u trenucima kada je potvrđen kao predsjednički kandidat Republikanske stranke na stranačkom zasjedanju u Clevelandu u srpnju 2016. godine. Iako za mnoge tada bez šansi za pobjedu jer su istraživačke kuće prilikom ispitivanja javnog mnijenja lansirale Hillary Clinton u Bijelu kuću, a od Donald Trumpa napravili su autsajdera dogodio se prevrat u izbornoj noći i Donald Trump izabran je uvjerljivo za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Podvlačim uvjerljivo, jer Donald Trump u predsjedničkoj utrci osvojio je elektorski koledž s 306 glasova u usporedbi s Clintonovih 232 glasa od potrebnih 270. Ključ Trumpove uvjerljive pobjede bio je u osvajanju pet od šest swing država, jer Donald Trump osvojio je Arizonu (11 elektora), Wisconsin (10 elektora), Michigan (15 elektora), Pennsylvaniu (19 elektora) i North Carolinu (16 elektora) dok Hillary Clinton uspjela je osvojiti samo Nevadu (6 elektora). Republikanci su na prvom Trumpovom valu preuzeli Senat osvojivši 52 u usporedbi s 48 mjesta Demokrata. Kada je bilo riječ o preuzimanju Zastupničkog doma tada je ta prednost bila još uvjerljivija jer Republikanci su osvojili 241 zastupničko mjesto dok Demokrati 194 zastupnička mjesta. U prenesenom značenju, Donald Trump dobio je odriješene ruke za donošenje političkih odluka u Kongresu.
Neovisno što je Trumpizam u SAD-u rastao s 62.985,106 glasova na 74.223,975 glasova u vremenskom intervalu 2016. – 2020. dogodio se nesretni Joe Biden s osvojenih 81.283,501 glas pri izlaznosti 66.6%. Donald Trump bio je prvi predsjednik SAD-a od 1992. godine koji je izgubio u reizboru za predsjednika SAD-a nakon Georgea H.W. Busha. Ključ Trumpovog poraza bio je u izgubljenim swing državama budući da je od gore navedenih šest swing država uspio zadržati samo North Carolinu (16 elektora). Preostali 61 elektor swing država otišao je na stranu Joe Bidena što mu je u konačnici omogućilo 306 glasova na elektorskom koledžu naspram osvojenih 232 glasa na elektorskom koledžu Donald Trumpa. U Senatu je tada odnos snaga bio 50 : 50, ali glas potpredsjednice SAD-a Kamale Harris bio je prevaga za natpolovičnu većinu. Zastupnički dom preuzeli su Demokrati u omjeru 222 : 213 ispred Republikanaca.
Nakon što su Republikanci uspjeli na Midterm izborima 2022. godine vratiti Zastupnički dom omjerom snaga 222 : 213 u vlastitu korist Donald Trump istaknuo je kandidaturu za predsjednika SAD-a u Mar-a Lago na Floridi uz ključnu poruku koju je poslao vlastitim biračima “To neće biti moja kampanja, ovo će biti naša kampanja”. U suštini upravo ta ključna poruka bila je uvod u povijesni povratak, jer nakon Grovera Clevelanda (1885. prvi mandat i 1893. drugi mandat) druga osoba u povijesti SAD-u koja se uspjela vratiti nakon izgubljenog mandata 2020. godine bio je Donald Trump (2016. prvi mandat i 2024. drugi mandat).
Kao i 2016. godine protiv Hillary Clinton, tako i 2024. godine ispitivanja javnog mnijenja nisu bila naklonjena Donald Trumpu, već su favorizirala Kamalu Harris koju su iz loše potpredsjednice SAD-a pretvorili u izvrsnu predsjednicu SAD-a. Razlika je bila jedino u tome što za razliku od uobičajenog utjecajni medijski listovi poput Washington Posta nisu htjeli preporučiti za koga glasati pa čak i pod cijenu gubitka velikoj broja pretplatnika iz čega smo mogli primjetiti zadršku pojedinih utjecajnih medijskih listova prema lažnoj slici koja se pokušala nametnuti u javnom mnijenju. Kampanja napadanja Trumpa da je u godinama Bidena i da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika SAD-a bila je promašena što je rezultiralo gubitkom izbora nakon povlačenja Joe Bidena.
Na kraju dolazimo do toga da je Donald Trump još uvjerljivije pobijedio Kamalu Harris nego Hillary Clinton i izabran je za 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Donald Trump postao je prvi Republikanski kandidat za predsjednika SAD-a koji je prešao 76 milijuna glasova nakon 98% prebrojanih glasova što mu je omogućilo povijesnih 312 glasova na elektorskom koledžu (76.429,164 glasa) naspram 226 glasova na elektorskom koledžu (73.736,923 glasa) Kamale Harris. Također, Donald Trump uspio je prvi put osvojiti Georgeu iz trećeg pokušaja, zadržati North Carolinu, pritom vratiti Nevadu, Arizonu, Wisconsin, Michigan i Pennsylvaniu koje je izgubio od Joe Bidena i povijesno pobijediti u svih šest swing država iz trećeg pokušaja što mu je omogućilo 76 elektorskih koledža. Republikanci su vratili Senat na trećem Trumpovom valu uz omjer snaga 53 : 47 u odnosu na Demokrate. Zadržali su i Zastupnički dom u trenutnom odnosu snaga 218 : 212 u odnosu na Demokrate što je dovoljno za natpolovičnu većinu, a još se 5 zastupničkih mjesta treba potvrditi nakon što se svi glasovi prebroje.
Na tom povratničkom povijesnom putu ne treba zaboraviti da se Donald Trumpa uhitilo četiri puta i izvelo pred suce, dva puta pokušalo eliminirati pokušajem atentata, eliminirati na stranačkoj konvenciji što sam naveo u prethodnom članku, a on cijelom svijetu dokazao da ga ništa ne može zaustaviti da Ameriku učini ponovno velikom. Nakon Michaela Schumachera koji je to činio kroz sport ujedinivši prvo Italiju i Njemačku, zatim fanove Ferraria diljem svijeta karizmom i uz pomoć sposobnosti pokretanja mase za mene je Donald Trump najsimpatičniji Amerikanac njemačkog porijekla koji ima iste sposobnosti kao slavni Nijemac koji je ušao u povijest Formule 1 i koristi ih u političkom smislu kako bi učinio mir u svijetu ponovno velikim.
Uostalom, osim što ima karizmu zna ovladati širim masama i steknuti njihovo povjerenje da ga slijede u trenucima kada se nalazi jednom nogom u pritvorom, a drugom nogom dva metra ispod zemlje. Nema većeg uspjeha od toga kada vas ljudi slijede i vjeruju vam kada se nalazite na podu. S obzirom na empatiju prema ljudskim bićima koju posjeduje Donald Trump pokazao je široj javnosti da mu je bitan svaki ljudski život pa me ne iznenađuje da još od prvog mandata nije pokrenuo niti jedan rat, već je povlačio vojsku, a da u nadolazećem mandatu ima namjeru zaustaviti sve ratove.
Dakle, niti jedan izgubljeni ljudski život nije vrijedan novca steknutog od naoružavanja, teritorija osvojenog na ljudskoj krvi ili zbog nedostatka visoke razine međunarodne diplomacije jer je ugašen i više ne postoji. Očekujem Trumpovu međunarodnu diplomatsku ofenzivu nakon što je stari čelik uništen, a svi modernizirani, jer uvjeren sam da u svijetu ima još dobrih ljudi koji zaslužuju Nobelovu nagradu za mir poput Donald Trumpa.
Stoga, prije svega neka vam Donald Trump na pragu osmog desetljeća bude eklatantan primjer da nikada u životu ne smijete odustati od mira u svijetu, a zatim od ciljeva koje ste ispred sebe postavili čiji kontekst možete izvući iz Trumpovog političkog puta koji je bio sve samo ne lagan. Za početak krenite od malih stvari i činite dobra djela, jer dobro se dobrima uvijek na kraju vrati. Radite to sa srcem, a ne iz političkih ili inih interesa.
Autor/ Sanjin Baković/ Foto: Ilustracija/ Totalno HR