Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta. Svetkovina Velike Gospe svečano će biti proslavljena 15. kolovoza iu jednom od največih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetištu Majke Božje Remetske u Zagrebu. Svečano misno slavlje u 18 sati predvodit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Mise će se slaviti i u 6, 7.30, 9 i 10.30. Značaj Velike Gospe leži u njezinoj vjerskoj simbolici, koja predstavlja nadu, spasenje i obećanje vječnog života, što duboko odjekuje među vjernicima. U remetskom marijanskom svetištu lokalne tradicije i obredi povezani s slavljem odražavaju tu duboku duhovnost.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” – najvjernija odvjetnica Hrvata.
Velika Gospa, središnji događaj u kršćanskom liturgijskom kalendaru, ima duboko značenje u marijanskom svetištu u Remetama. Ovo slavlje, u čast Uznesenja Marijina na nebo, isprepliće povijesne, vjerske i kulturne niti, stvarajući bogatu tapiseriju vjere i zajednice. Svetište, svjedočanstvo arhitektonske ljepote i duhovnog poštovanja, postaje središnja točka za hodočasnike i vjernike, pretvarajući krajolik u živahno središte aktivnosti i pobožnosti. Dok se lokalna zajednica okuplja kako bi sudjelovala u svečanostima, Velika Gospa utjelovljuje ne samo vjerski obred već i slavlje zajedničkog identiteta, umjetničkog izražavanja i zajedničke solidarnosti.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Od svog bogatog povijesnog konteksta i vjerskog značaja do živahne atmosfere koju su stvorili vjernici i aktivnog uključivanja lokalnih zajednica, proslava služi kao snažan podsjetnik na važnost kolektivne vjere i kulturnog identiteta. Ovaj događaj ne samo da odaje počast Uznesenju Marijinu nego također jača vrijednosti nade, jedinstva i umjetničkog izražavanja, čineći ga cijenjenim vrhuncem u životima onih koji sudjeluju.
Tijekom slavlja atmosfera unutar marijanskog svetišta je prožeta osjećajem poštovanja i radosti. Samo svetište, arhitektonsko čudo, ima složeno dizajnirani oltar, veličanstvene vitraje i religioznu ikonografiju koja bilježi bit marijanske pobožnosti. Kako se događaj odvija, prostor je ukrašen živim cvjetnim aranžmanima i svjetlucavim svijećama, stvarajući kaleidoskop boja i svjetla koji poboljšavaju duhovni ambijent. Okupljanje hodočasnika i vjernika, često brojenih u tisućama, pojačava energiju prigode. Zrak je ispunjen skladnim zvucima himni i molitava, miješajući se sa smijehom obitelji i šuštanjem odjeće dok ljudi jure u iščekivanju. Čulnih iskustava ima u izobilju – slatki miris tamjana širi se zrakom, miješajući se sa zemljanim mirisom cvijeća, dok pogled na radosna lica obasjana svjetlošću svijeća stvara tapiseriju zajedničke vjere. Ovo ozračje ne samo da odaje počast božanstvu, već također potiče osjećaj pripadnosti među prisutnima, jer zajedno sudjeluju u važnoj prigodi.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Dok svetište nastavlja primati hodočasnike i vjernike iz godine u godinu, Velika Gospa stoji kao svjetionik vjere i zajedništva hrvatskog naroda, pozivajući sve da sudjeluju u njegovoj trajnoj ostavštini.
Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.
Piše: Božidar Bebek/ Totalno HR/ Foto: Šime Lugarov/ Župa Remete
