35. godišnjica obrane Paškog mosta! Veza slobode Hrvatske i zajedništva hrvatskih branitelja
Prije trideset i pet godina, dok je Hrvatska hrabro branila svoju teško izborenu slobodu, Paški most bio je puno više od obične betonske prometne poveznice koja spaja otok Pag s kopnom. Stajao je, i zauvijek ostaje, monumentalni simbol otpora, nepokolebljive hrabrosti i nepobjedive odlučnosti hrvatskih branitelja. Obilježavajući 35. obljetnicu obrane Paškog mosta, dužnosnici, veterani, obitelji poginulih heroja i građani okupili su se na memorijalnom mjestu kako bi položili vijence, upalili svijeće i odali počast onima koji su žrtvovali sve da bi Hrvatska mogla živjeti slobodno.
Razmišljajući o monumentalnom značaju ovog mjesta, izaslanik premijera, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podijelio je snažan osjećaj tijekom obljetnice. ‘Danas smo ovdje nakon 35 godina kako bismo zahvalili tim hrabrim ljudima za sve što su učinili, za to što su držali Hrvatsku ujedinjenu. Ovamo se nije branio samo jedan most, ovdje se branila sama Hrvatska. Branilo se jedinstvo Hrvatske i pravo hrvatskog naroda da sam odlučuje o svojoj slobodi i svojoj budućnosti.’
Kako nam je ispričao general Zvonko Sesar, predsjednik Zbora Udruga hrvatski ratni veterani UHRV-a, da bismo uistinu razumjeli heroizam na Pagu, potrebno je vratiti se na povijesnu prekretnicu 1990. godine. Nakon desetljeća pod jednopartijskim sustavom, Hrvatska je održala prve slobodne, višestranačke izbore. Hrvatski narod je u velikoj mjeri izrazio želju za demokratskim promjenama, suverenitetom i samoodređenjem, što je probudilo golemu nadu za mirnu budućnost. Međutim, ta mlada demokracija ubrzo je postala meta velike srpske agresije. Protivnici neovisnosti odbacili su demokratsku volju naroda i pokrenuli sustavni plan razgradnje institucija i podjele hrvatskog teritorija uz podršku Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Ljeto 1990. donijelo je nasilnu „balvan revoluciju”, tijekom koje su lokalni srbijanski ekstremisti blokirali glavne ceste prema Dalmaciji koristeći trupce i barikade. S ciljem gospodarskog razvlačenja i izolacije Dalmacije, JNA i pobunjeničke snage blokirale su i uništile važnu povijesnu cestu preko Velebita i Masleničkog mosta.
Suočeno s ogromnim izazovima, uključujući raspad Varšavskog pakta, međunarodnu nevoljkost da se priznaju odcjepljene republike, razoružanu Teritorijalnu obranu i zabranu nabave oružja, vodstvo prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, brzo je reagiralo. Dobrovoljne jedinice, skupine narodne zaštite i nezavisni vodovi naoružali su se koliko su mogli, postavljajući temelje za formiranje Zbora narodne garde (ZNG), policijskih brigada i naposljetku Hrvatske vojske (HV).
Kako su tradicionalne rute prema jugu pale pod neprijateljsku vatru ili blokade, Paški most je preuzeo povijesnu, nezamjenjivu ulogu. Tijekom 1991. godine, kada su ceste kroz Knin bile odsječene, a Maslenički most na kraju uništen 21. studenog, Paški most je postao jedina fizička i prometna veza između sjeverne i južne Hrvatske. Povezao je srednju i južnu Dalmaciju s otokom Pagom, Rijekom i Zagrebom.
Most je služio trima ključnim stupovima preživljavanja. Omogućavao je hrvatskim snagama manevriranje, transport ključne vojne opreme i održavanje obrane Zadra i okolnog zaleđa. Stotine tisuća izbjeglica i raseljenih osoba sigurno su prelazile most, bježeći iz ratom pogođenih dijelova Dalmacije. Osnovne potrepštine, uključujući hranu, gorivo, lijekove i streljivo, prolazile su isključivo kroz ovaj koridor dok 1993. nisu uspostavljene alternativne rute, poput pontonskog mosta u Maslenici.
Prepoznajući ogromnu stratešku važnost mosta, zločinačka JNA je krajem 1991. pokrenula intenzivne zračne napade. Ratni zrakoplovi JNA, uključujući Hawks, Gulls i Mig-21, gađali su konstrukciju klaster bombama, raketama i eksplozivnim zračnim bombama.
Unatoč direktnim udarima koji su oštetili cestu i betonsku infrastrukturu, most nikada nije srušen. Lokalni volonteri, policijske jedinice Grada Paga, a kasnije i ZNG organizirali su stalna dežurstva. Naoružani zaplijenjenim oružjem, uključujući protuzračne topove od 20 mm i 40 mm te Strijela raketne sustave dopremljene iz varaždinskih vojarni, hrvatski branitelji su se žestoko odupirali. Tijekom najintenzivnijeg napada 8. studenog 1991., Hrvatske zračne obrambene jedinice uspješno su pogodile nekoliko neprijateljskih zrakoplova, oborivši tri JNA aviona.
Ovaj nevjerojatan prikaz otpornosti paralizirao je učinkovitost naknadnih zračnih napada. U međuvremenu, hrvatske cestovne i inženjerske ekipe neumorno su radile tijekom prekida u borbama i noću kako bi popravile štetu, osiguravajući da vitalna veza nikad ne prestane funkcionirati.
Obraćajući se svečanoj skupini, general Zvonko Sesar, predsjednik Zbora Udruga hrvatski ratni veterani UHRV-a, elokventno je ocrtao trajni duh obljetnice: „Kad smo danas stajali na i ispred Paškog mosta, nismo stajali samo na betonskoj konstrukciji… Stajali smo na spomeniku prkosa, otpornosti i životne veze koja je tijekom najtežih dana povezivala sjevernu i srednju Dalmaciju s ostatkom Hrvatske… Neka ovaj most i u budućnosti nastavi povezivati nas, ne samo obale, nego i generacije. Neka nas nauči kako s ponosom čuvati nasljeđe onih koji su dali najviše i kako odgovorno graditi mirnu, stabilnu i naprednu Hrvatsku.
“Danas, 35 godina kasnije, Paški most više ne nosi težak teret rata, već stoji ponosno kao vječni dokaz onoga što nacija može postići kada je ujedinjena ljubavlju prema domovini i međusobnom solidarnošću. Vječna zahvalnost i slava hrabrim braniteljima. Neka Paški most zauvijek stoji kao spomenik slobodi, i živjela naša jedna i vječna Hrvatska”, zaključio je general Sesar.
Autor/ Božidar Bebek/ Totalno.HR/ Foto/ PRESS/ Zbor Udruga hrvatski ratni veterani (UHRV)
